Tag: Ex Libris

Junakinje sa imenom i prezimenom

Ovakve knjige prava su retkost u na­š­oj kulturološkoj praksi. Nju ni­je  sačinila ni antropološkinja ni­ti istoričarka, pa ni jedna feminist­ki­nja, istraživačica rodnih studija, etc.Ona je produkt in­di­vi­du­­alnog rada viđenog novinara, publiciste i hroničara valjevskog kraja, Zdravka Ra­nkovića

Radmila Lazić

Prvi valjevski gimnazijalci

Ako se i pomislilo da je o istoriji Va­ljevske gimnazije istraženo i na­pisano sve značajno što je moglo da se istraži i napiše i izgovoreno sve zn­ačajno što je moglo da se izgovori, naj­no­vija knjiga Zdravka Rankovića o kojoj na njegovu želju imam čast večeras da go­vo­rim, uverava u jedno davno ovladano istraživačko iskustvo. To je da znanja na neku temu iz prošlosti nikada nisu do kraja osvojena i da prošlost nikada nije zauvek istraživački izgubljena.

Dr Miroslav Perišić

Dve heroine

Da se reči ne bi rasturile i da bi me sl­ušale, složila sam ih u ovaj mali po­dsetnik. Uz njegovu pomoć is­pr­ič­aću vam priču o dve Valjevke koje nisu u ov­oj Zdravkovoj knjizi

Milenija Marušić

„Valjevke” u Beogradu

Naša knjiga „Valjevke“ (drugo izdanje) predstavljena je 27. marta u Beogradu, u Ce­n­tru za kulturnu dekontaminaciju. Na okupu se te večeri našlo oko 150-oro za­in­te­resovanih, u većini Valjevki i Valjevaca, veoma mladih ali i onih koji to nisu. 

Redakcija Revije Kolubara

Varošica Lajkovac

Poslednjeg februarskog dana 1924. go­dine, a tada ih je u februaru bilo 29, kralj Aleksandar Karađorđević do­neo je ukaz kojim je ozvaničen uspon La­jko­vca u gradsko naselje. 

redakcija
Borota (sa šubarom) i Majer pred pogubljenje u Valjevu

Borotai Majer, mit i stvarnost

Navršilo se sedamdeset godina od vr­emena kada su na Gradskom trgu u Va­ljevu javno obešeni Stevan Bo­ro­ta i Josif Majer, vojno–politički ru­ko­vodioci Posavo–tamnavskog partizan­s­k­og odreda. 

Radivoje Davidović

Zaboravljena valjevska spisateljica

Roman „Gordanine ljubavi“ objavljen je pre Drugog svetskog rata, gotovo iz­vesno 1940. godine, u Beogradu, kod Gece Kona, kao komisiono izdanje i ma­da se pretežan deo radnje odvija u Be­og­radu, on ima i svoju valjevsku di­me­nz­iju

Ostoja Prodanović

Ispovest Kristofera Fina

Lepo je sanjati. Uz san se smrt lakše podnosi. Neka se strašljivci slobodno groze fantazmagoričnih snoviđenja, i drhte pod svojim pokrivačima, boreći se da otvore obnevidele oči i rasteraju magiju

Mladen Levnaić

Pozorišni letopis

Pozorišni letopis Valjeva i Valjevskog kraja, koji objavljujemo unekoliko je potpuniji u odnosu na takvu hronologiju iz naše knjige „Pozorište u Valjevu 1860-2010”.

Zdravko Ranković

„Prosjak” Ljubomira Nenadovića kao prva valjevska pripovetka

Rasprostranjena je problematična pretpostavka  da je većinu svojih pripovedaka Ljubomir Nenadović (1826 – 1895) napisao uglavnom u poslednjih desetak godina života, u Valjevu

Ostoja Prodanović